O kupini
Naziva se još i kupinjača, ribidnica, kupinjaš, crna jagoda, crna malina, črna kopina, murga, kapinka. Kupina je višegodišnja biljka u obliku grma, obrasla trnjem, a može narasti i do dva metra u visinu. Raste samoniklo uz ivice šuma, po živicama i šikarama, u sto različitih vrsta. U novije vrijeme stvorene su i pitome sorte kupina bez bodlji. Spada u najraširenije šumsko voće. Plod je vrlo ukusan, sastavljen od crnih, rjeđe crvenih koštunica.
Cvjeta u šestom mjesecu te do početka sedmog. Nakon cvjetanja, iz svakog pojedinog cvijeta razvija se sitni zeleni jagodičasti plod, koji kasnije potamni do tamnoplave. Plod je tehnološki zreo kad poprimi crnu boju. Najbolje uspijeva na ilovačastim kiselim tlima. Zahtjeva vlagu i to najviše u vrijeme cvatnje.
Plod kupine sadrži oko 7% šećera, 13% ugljikohidrata i oko 1% bjelančevina, biljnih vlakana 7,3 grama te jabučnu i vinsku kiselinu. Od vitamina sadrži karotine 100 µg, vitamine grupe B i vitamin C, a od minerala ima puno kalija 210 mg, kalcija 63 mg, magnezija 30 mg, fosfora, željeza i bakra. Energetska vrijednost u 100 grama iznosi 121 kJ (29 kcal).
Cvjeta u šestom mjesecu te do početka sedmog. Nakon cvjetanja, iz svakog pojedinog cvijeta razvija se sitni zeleni jagodičasti plod, koji kasnije potamni do tamnoplave. Plod je tehnološki zreo kad poprimi crnu boju. Najbolje uspijeva na ilovačastim kiselim tlima. Zahtjeva vlagu i to najviše u vrijeme cvatnje.
Plod kupine sadrži oko 7% šećera, 13% ugljikohidrata i oko 1% bjelančevina, biljnih vlakana 7,3 grama te jabučnu i vinsku kiselinu. Od vitamina sadrži karotine 100 µg, vitamine grupe B i vitamin C, a od minerala ima puno kalija 210 mg, kalcija 63 mg, magnezija 30 mg, fosfora, željeza i bakra. Energetska vrijednost u 100 grama iznosi 121 kJ (29 kcal).
Ljekovita svojstva i primjena
Za ljekovita svojstva kupine zna se još iz davnina. Starorimski povjesničar Plinije uočio je ljekovita svojstva kupine i njeno djelovanje na upalne procese u ustima i organima za probavu. Grčki liječnik Dioskorid preporučivao je kupinu za liječenje organa za probavu, kod stezanja maternice, za smirenje bolova kod hemoroida te za zacjeljivanje rana i čireva. Liječnik Matioli (1570.) tvrdio je (a iskustvo mu je to potvrđivalo) da korijen kupine kuhan u vinu ili usitnjen u prah rastvara bubrežni kamenac. Sv. Hildegarda je u srednjem vijeku pripisivala kupini ljekovita svojstva i preporučivala je za liječenje kašlja, migrene, zubobolje i protiv unutarnjih krvarenja.
U plodu kupine ima obilje minerala i vitamina: kalija, fosfora, magnezija, klora, kalcija, sumpora, natrija, željeza, bakra i joda te vitamina – karotena (provitamina A), vitamina B1, B2, B5, B6 i najviše, vitamina C. Zanimljivo je istaknuti da u listu kupine ima više vitamina C nego u zrelom plodu (u 100 grama lista ima 125 miligrama posto vitamina C, a u zrelom plodu, u istoj količini, samo 24 miligrama posto).
Iako se mnogi vole sladiti ukusnim kupinama, malo ih zna koliko je ljekovita ta biljka. Naime, od kupine su ljekoviti njeni listovi, cvjetovi, korijen i plod. Mladi zeleni listovi (bez lisne drške) i cvjetni vrhovi kupine beru se u lipnju i srpnju (samo s vrhova stabljike i po suhom vremenu). Listove kupine valja sušiti u tankom sloju kako bi sačuvali lijepu zelenu boju. Zreli plodovi kupine beru se u kolovozu i rujnu, a korijen se iskapa u veljači i ožujku. Korijen kupine valja sušiti u hladu, na zračnom mjestu. Zagovarači zdravog načina života preporučuju jesti samonikle kupine u velikim količinama jer djeluju umirujuće, a poboljšavaju i probavu. Listovi kupine koriste se za pripremu čaja od kojeg se prave oblozi za liječenje podbuhlosti lica i očiju.
Plod kupine se koristi u ishrani kao voće, služi za pravljenje sokova, džemova, pekmeza, vina i slično. Lišće kupine se koristi u raznim čajevima, a ima djelovanje da snižava krvni pritisak i nivo šećera u krvi. Kupina sadržava tanine koji imaju pozitivan efekt na sluznice, te se često koristi za grgljanje i ispiranje usnih šupljina. Poznato je da čaj od kupine jača i obrambene sposobnosti organizma, te donekle ublažuje i kašalj. Kupina također ima i pozitivan efekt na crijeva, te je dobar lijek protiv proljeva. Vrhovi mladih izboja kupine pomažu i kod paradentoze. Ljekovito kupinovo vino koristi se kod anemije, iscrpljenosti, slabe uhranjenosti, kod problema s probavom, reguliranjem krvnog tlaka ili cirkulacije. Kupine su korisne u svakodnevnoj prehrani jer su pravi rudnik antioksidansa, te podižu imunitet, što je od velike važnosti u borbi protiv prehlada i gripe.
Kiseline koje ovo vino posjeduje svojim sastavom slične su kiselinama iz želučanog soka, pa pomažu probavi hrane naročito bjelančevina.
Pojačava apetit, doprinosi boljem lučenju žući i mokraće, što doprinosi rastvaranju sluzi, bržoj i zdravijoj izmjeni tvari u organizmu. Postoje naznake da povoljno djeluje i na pojedine kožne bolesti (razne lišajeve, osipe).
U plodu kupine ima obilje minerala i vitamina: kalija, fosfora, magnezija, klora, kalcija, sumpora, natrija, željeza, bakra i joda te vitamina – karotena (provitamina A), vitamina B1, B2, B5, B6 i najviše, vitamina C. Zanimljivo je istaknuti da u listu kupine ima više vitamina C nego u zrelom plodu (u 100 grama lista ima 125 miligrama posto vitamina C, a u zrelom plodu, u istoj količini, samo 24 miligrama posto).
Iako se mnogi vole sladiti ukusnim kupinama, malo ih zna koliko je ljekovita ta biljka. Naime, od kupine su ljekoviti njeni listovi, cvjetovi, korijen i plod. Mladi zeleni listovi (bez lisne drške) i cvjetni vrhovi kupine beru se u lipnju i srpnju (samo s vrhova stabljike i po suhom vremenu). Listove kupine valja sušiti u tankom sloju kako bi sačuvali lijepu zelenu boju. Zreli plodovi kupine beru se u kolovozu i rujnu, a korijen se iskapa u veljači i ožujku. Korijen kupine valja sušiti u hladu, na zračnom mjestu. Zagovarači zdravog načina života preporučuju jesti samonikle kupine u velikim količinama jer djeluju umirujuće, a poboljšavaju i probavu. Listovi kupine koriste se za pripremu čaja od kojeg se prave oblozi za liječenje podbuhlosti lica i očiju.
Plod kupine se koristi u ishrani kao voće, služi za pravljenje sokova, džemova, pekmeza, vina i slično. Lišće kupine se koristi u raznim čajevima, a ima djelovanje da snižava krvni pritisak i nivo šećera u krvi. Kupina sadržava tanine koji imaju pozitivan efekt na sluznice, te se često koristi za grgljanje i ispiranje usnih šupljina. Poznato je da čaj od kupine jača i obrambene sposobnosti organizma, te donekle ublažuje i kašalj. Kupina također ima i pozitivan efekt na crijeva, te je dobar lijek protiv proljeva. Vrhovi mladih izboja kupine pomažu i kod paradentoze. Ljekovito kupinovo vino koristi se kod anemije, iscrpljenosti, slabe uhranjenosti, kod problema s probavom, reguliranjem krvnog tlaka ili cirkulacije. Kupine su korisne u svakodnevnoj prehrani jer su pravi rudnik antioksidansa, te podižu imunitet, što je od velike važnosti u borbi protiv prehlada i gripe.
Kiseline koje ovo vino posjeduje svojim sastavom slične su kiselinama iz želučanog soka, pa pomažu probavi hrane naročito bjelančevina.
Pojačava apetit, doprinosi boljem lučenju žući i mokraće, što doprinosi rastvaranju sluzi, bržoj i zdravijoj izmjeni tvari u organizmu. Postoje naznake da povoljno djeluje i na pojedine kožne bolesti (razne lišajeve, osipe).
